16. listopada u našoj je školi obilježen 1.projektni dan zanimljive teme „Sa zrnom soli“. Ovaj tematski, vrlo izazovan dan, popraćen je različitim aktivnostima kroz sve nastavne predmeta. Sve je započelo posjetom prof. dr. sc. Maju Veršić Bratinčević sa Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, koja je učenicima 4.razreda održala vrlo zanimljivo predavanje.
Kroz teoretsko predavanje popraćeno eksperimentalnom nastavom profesorica je učenike upoznala sa povijesnom važnošću soli. Spomenula je i važnost soli za ljudski organizam kao i opasnosti pretjeranog konzumiranja ovog važnog dodatka hrani i prirodnog konzervansa. Nekad se sol koristila i kao platežno sredstvo – Rimljani su je koristili kao plaću vojnicima, a karavane u pustinji su sol plaćali zlatom. Bez soli nema života jer se umjerenom konzumacijom soli u organizam uvode neophodni minerali magnezij i jod. Višak soli u organizmu može uzrokovati bolesti stoga treba dobro pripaziti na dnevni unos soli. Sol se dobiva iz kamena i iz mora. U Hrvatskoj nema rudnika soli, ali zato na našoj obali već stoljećima rade tri solane u Stonu, Ninu i na otoku Pagu. Te tri solane zajedno, proizvedu godišnje 15 do 20 tisuća tona soli, dok su naše potrebe za soli mnogo veće jer nam 60 tisuća tona treba samo za prehranu, a ukupna potreba za soli, uključujući industriju, proizvodnju kozmetike i posipanje cesta iznosi od 120 do 200 tisuća tona soli godišnje. Prirodne soli čine kamena i morska sol. Kamena se dobiva iz rudnika soli, a morska sol iz mora. Većina solana proizvodi sol tako što je u proizvodnim pogonima industrijski prerađuje i tretira. Solana Nin to ne radi. Ona skuplja sol na otvorenim poljima soli na način da se u proljeće pune bazeni morskom vodom. Prirodnim isparavanjem dobiva se salamura iz koje se kristalizira sol. U dobrim vremenskim uvjetima, početkom ljeta započinje kristalizacija i berba soli koja traje sve do početka jeseni. Ninska je morska sol izvorna, neprerađena i kao takva bogata prirodnim mineralima. Kamena sol, odnosno ruda soli, nalazi se u mnogim dijelovima svijeta i ponekad su njeni slojevi debeli i po više stotina metara. Najvjerojatnije je da je kamena sol nastala isparavanjem pretpovijesnih mora, pa je kasnije preko slojeva soli nanijet mulj i pijesak, a slani izvori najvjerojatnije su nastali cijeđenjem vode kroz takve velike naslage soli. Djeca su naučila kako jedan kilogram morske vode prosječno sadrži oko 35 grama soli. Salinitet je jedno od najvažnijih svojstava morske vode. Iskazuje se u promilima (‰) ili postotcima (%). Salinitet jadranskog mora je 38 promila i ubraja se u slana mora. Slana mora se sporije zaleđuju. Neka slana jezera, kao što su Mrtvo more ili Veliko slano jezero u Sjevernoj Americi, sadrže čak i puno veći postotak soli u vodi i zbog toga je opasno dugo ostati u takvoj vodi. Slani cvijet – Cvijet soli je kvalitetna i ukusna sol jer se njezini kristali, odnosno cvjetovi skupljaju s površine mora, a ne uobičajenom metodom tako da se more ostavi da ispari. Cvijet soli sadrži visoki udio vlage jer bi se u protivnom jedinstvena struktura kristala koji je čine toliko posebnom raspala.
Nakon teoretskog predavanja profesorica je sve ispričano potkrijepila nizom eksperimenata. Plutajuća jaja, bojanje slatke i slane vode, ljepljivi led te čarobni balon samo su neki od pokusa koje su mali učenici s oduševljenjem popratili, a zatim i sudjelovali u provedbi istih.
Nakon zanimljivog Sata razrednika, uslijedila je rasprava na temu „Slatko ili slano“, gdje se razvila prava debata u kojoj su suprotstavljene strane poštujući pravila svake rasprave, spretno iznosili i argumentirali svoje stavove. Drugi dio sata Hrvatskog jezika upotpunio je niz igara u kojima su učenici širili vokabular stvarajući riječi koje u sebi sadrže riječ sol. Zatim su stvarali najslanije rečenice te pisali što duže rečenice u kojima svaka pojedina riječ započinje slovom s. Nakon uzbudljivog natjecateljskog duha u jezičnom stvaralaštvu svi su pristupili stvaranju likovnih radova (stvaranje slanih motiva solju i vodenim bojama). Iz ovakve aktivnosti nastao je niz kreativnih slika koje krase zidove učionica. Sat Matematike obilježili su problemski zadatci prikazani putem dijagrama i tablica te ponavljanje usvojenih sadržaja kroz zanimljive izračune zadataka tematski vezanih za temu projektnog dana. Ovaj zanimljivi dan završila je novinarska grupa izvješćem o provedenim aktivnostima te zanimljivim kreativnim stvaralaštvom stihova na temu „Sa zrnom soli“.
U svijetu soli
U svijetu soli samo slano možeš jesti, u slanom moru uživati,
slanom novcu se diviti i slano zlato otkrivati.
U svijetu soli u slanoj školi, moraš učiti i slane petice dobivati,
slane pjesme pjevati, svirati i preslane rečenice pisati.
U slanoj zemlji, slane aute možeš voziti,
slanim ulicama šetati i slane semafore poštivati.
Slanu kuću moraš čistiti, slankastu djecu čuvati i odgajati,
U svijetu soli moraš puno raditi, kako bi slana škola sol mogla stvarati.
Aurelija
Slani san
Jedne slane duge noći
odlučila sam u slani svijet snova poći.
U slanom snu ja ću se odmarati
i nove priče o soli sanjati.
Tamo svatko svakog voli,
tamo se sve ljubavlju zasoli.
U toj zemlji sol bajke piše
i gorke uspomene slanoćom izbriše.
Dok sol obasipa moje snove,
ja hrabro kročim u neke nove,
Solju ispunjene, slane izazove.
Palmina